-
Bosnian_2_Biography_of_the_Prophet, page : 10
Autori nisu uspjeli pronaći rječitiji predgovor ovoj biografiji od pisma koje je Poslanik poslao svom savremeniku, caru Rima, Herakliju. Kao odgovor, Heraklije je započeo carske istražne napore kako bi unakrsno ispitao trenutnu tvrdnju o proročanstvu.
U godini u kojoj se rodio poslanik Muhamed i šezdeset godina nakon njegovog rođenja dogodila su se četiri značajna regionalna događaja u kojima su Meka i Jerusalim bili njihova središnja tačka.
Prvi događaj koji se dogodio bio je neuspjeli pokušaj kršćana Jemena i Abesinije (sada Etiopija) da unište Kabu sa slonovima. Ovaj događaj dogodio se pet godina prije Iraklijevog rođenja.
Drugi događaj koji se dogodio prije nego što je Iraklije proglašen rimskim carem bio je taj da su Persijanci koji su obožavali vatru okupili veliku vojsku i uništili Jeruzalem.
Treći događaj dogodio se kada je Heraklije osvetio uništenje Jeruzalema angažirajući perzijsku vojsku, čime je spriječio moć Perzije da napadne Meku. Ovaj događaj zabilježen je u Kuranu. Kad su se Ebu Bekr suočili sa idolopoklonicima Meke, opisao je Heraklija i njegovu vojsku kao „našu braću po vjeri“.
Četvrti događaj je bio da je Heraklija lično inspirisan poslanikom Muhammedom, neka je s njim. Vjerovao je u Poslanika, neka je s.a.v.s., i sve znakove koji su doveli do njegovog vjerovjesništva. Heraklijeva strategija bila je dvostruka; on spriječen Rimskog carstva od udara protiv Meku i na taj način garantuje sljedbenici Poslanika, pohvale i mir neka je na njega, mogao zauzeti njegovo carstvo kasnije bez podizanja jedan mač protiv bilo proroka, pohvale i mir neka je na njega, ili Abu Bekr.
Primjetno je da se zapadni povjesničari zaziru od dokumentiranja posljednjih deset godina Heraklijevog života jer bi to navelo ljude da vjeruju u Muhamedovo proročanstvo. Ove povijesne činjenice dobro su dokumentirane u islamskom arhiviranju, ali ne i u zapadnim arhivima.
Godine 610. nove ere, Heraklije je naslijedio Foku kao rimskog cara. Heraklijevo carstvo je procvjetalo i proširilo se na zapad sve do rijeke Dunav u Evropi, te je obuhvatilo sve zemlje na mediteranskoj obali. Takođe je uključivao mnoge arapske zemlje koje okružuju Arabiju, kao i Balkan, od kojih je Turska sa svojim čuvenim gradom Konstantinopoljem (nazvanim po rimskom caru Konstantinu) bila dragulj u kruni Rimskog carstva.
Godine 616. Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, poslao je svog glasnika, Dihyah Al Kalbi, s pismom Herakliju u kojem ga poziva u islam.
Prije nego što je Dihyah stigao na poziv od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Heraklije je imao vrlo jasan san, viziju koju nije mogao odbaciti. U viziji mu je rečeno da se među onima koji su obrezani pojavio prorok. Heraklije je bio pobožan i svjestan Isusovog proročanstva da će biti poslan novi prorok: "A kad je Isus, sin Merjemin, rekao:" Djeco Izraelova, Allah me šalje k vama da potvrdim Toru koja je bila prije mene, i da objavim vijest o poslaniku (poslaniku Muhammedu) koji će doći za mnom '"(Koran 61: 6). Heraklije je upitao svoje bliske da li znaju za nekoga ko se bavio obrezivanjem, ali su odgovorili da znaju
U godini u kojoj se rodio poslanik Muhamed i šezdeset godina nakon njegovog rođenja dogodila su se četiri značajna regionalna događaja u kojima su Meka i Jerusalim bili njihova središnja tačka.
Prvi događaj koji se dogodio bio je neuspjeli pokušaj kršćana Jemena i Abesinije (sada Etiopija) da unište Kabu sa slonovima. Ovaj događaj dogodio se pet godina prije Iraklijevog rođenja.
Drugi događaj koji se dogodio prije nego što je Iraklije proglašen rimskim carem bio je taj da su Persijanci koji su obožavali vatru okupili veliku vojsku i uništili Jeruzalem.
Treći događaj dogodio se kada je Heraklije osvetio uništenje Jeruzalema angažirajući perzijsku vojsku, čime je spriječio moć Perzije da napadne Meku. Ovaj događaj zabilježen je u Kuranu. Kad su se Ebu Bekr suočili sa idolopoklonicima Meke, opisao je Heraklija i njegovu vojsku kao „našu braću po vjeri“.
Četvrti događaj je bio da je Heraklija lično inspirisan poslanikom Muhammedom, neka je s njim. Vjerovao je u Poslanika, neka je s.a.v.s., i sve znakove koji su doveli do njegovog vjerovjesništva. Heraklijeva strategija bila je dvostruka; on spriječen Rimskog carstva od udara protiv Meku i na taj način garantuje sljedbenici Poslanika, pohvale i mir neka je na njega, mogao zauzeti njegovo carstvo kasnije bez podizanja jedan mač protiv bilo proroka, pohvale i mir neka je na njega, ili Abu Bekr.
Primjetno je da se zapadni povjesničari zaziru od dokumentiranja posljednjih deset godina Heraklijevog života jer bi to navelo ljude da vjeruju u Muhamedovo proročanstvo. Ove povijesne činjenice dobro su dokumentirane u islamskom arhiviranju, ali ne i u zapadnim arhivima.
Godine 610. nove ere, Heraklije je naslijedio Foku kao rimskog cara. Heraklijevo carstvo je procvjetalo i proširilo se na zapad sve do rijeke Dunav u Evropi, te je obuhvatilo sve zemlje na mediteranskoj obali. Takođe je uključivao mnoge arapske zemlje koje okružuju Arabiju, kao i Balkan, od kojih je Turska sa svojim čuvenim gradom Konstantinopoljem (nazvanim po rimskom caru Konstantinu) bila dragulj u kruni Rimskog carstva.
Godine 616. Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, poslao je svog glasnika, Dihyah Al Kalbi, s pismom Herakliju u kojem ga poziva u islam.
Prije nego što je Dihyah stigao na poziv od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Heraklije je imao vrlo jasan san, viziju koju nije mogao odbaciti. U viziji mu je rečeno da se među onima koji su obrezani pojavio prorok. Heraklije je bio pobožan i svjestan Isusovog proročanstva da će biti poslan novi prorok: "A kad je Isus, sin Merjemin, rekao:" Djeco Izraelova, Allah me šalje k vama da potvrdim Toru koja je bila prije mene, i da objavim vijest o poslaniku (poslaniku Muhammedu) koji će doći za mnom '"(Koran 61: 6). Heraklije je upitao svoje bliske da li znaju za nekoga ko se bavio obrezivanjem, ali su odgovorili da znaju